Tradicionalni dugotrajni kardio užasan je za gubitak masti. I točka. Olakšat ću ti da ne moraš čitati duge disertacije. Prikazat ću u kratkim crtama znanost koja stoji u zaleđu anaerobnog treninga (trening snage / intervalni kardio) naspram aerobnog treninga (tradicionalni kardio):

1. Proces kojim želiš promijeniti svoj izgled puno je složeniji od jednostavne teorije kojom brojiš kalorije koje si unio i one koje si potrošio. Ključ leži u tome da koristiš pravilnu prehranu i protokole vježbe kojima pojačavaš svoj metabolizam i upravljaš svojim anaboličkim hormonima i enzimima. Trening snage ima jači učinak na te procese od aerobnog treninga.

2. Mnogi koji se fokusiraju samo na rezanje kalorija završe destruktivno – ekstremno rezanje kalorija i / ili pretjerani aerobni trening. Na ovaj način možeš doći do jedne granice kada će se tijelo početi štititi i neće više trošiti masnoće već će ih čuvati za ekstremne situacije / preživljavanje. Jednostavno završit ćeš na razini izgladnjivanja i izgledat ćeš mlitavo.

3. Gubitak mišića zbog pretjeranog aerobika drastično usporava metabolizam i proizvodnju prirodnih hormona. Kad se takva osoba vrati na normalni režim, zdrav unos kalorija i pravilnu vježbu, onda joj se vrati sva izgubljena kilaža i dobije još nekoliko dodatnih kilograma. To općenito rezultira začaranim krugom i drastičnim promjenama u težini i izgledu. Bilo da je riječ o domaćicama ili bodybuilderima, svakako ne valja toliko promjena prolaziti bilo u svakodnevnom životu ili fazama u sezoni natjecanja ili van sezone. Ponekad je oštećenje metabolizma toliko da je hormone teško vratiti u normalu bez medicinske intervencije.

4. Kalorije koje su izgubljene u treningu relativno su male u usporedbi s ostalih 23 sata u danu tijekom oporavka (u odmoru). Većina oksidacije masti dogodi se između dva treninga, a ne tijekom njih. Zato bi tvoj trening trebao sadržavati primarno vježbe za gradnju mišića i jačanje metabolizma, a ne ,, sagorijevanje masti”.

5. Nakon vježbe, trening snage jača metabolizam (sagorijevanje kalorija nakon vježbe) u duljem periodu nego kardio – do 48 sati. To je zbog oporavka od treninga snage (aktivacije satelitskih stanica, popravka tkiva, proteinske sinteze itd.) koji zahtijeva energiju / kalorije.

6. Aerobne vježbe povisuju razinu kortizola. Dugi treninzi mogu dovesti do pretjerano visokih razina, a izvođenje takvih treninga prečesto dovodi do kroničnog povišenja, a ništa od toga nije dobro ako želiš izgledati dobro.. Kortizol može tijelo potaknuti da samo uništava mišićno tkivo, da ga pretvori u glukozu, a onda da ga koristi kao gorivo. To vodi prema nakupljanju masti, pogotovo u području struka.

7. Trening snage povećava razinu kortizola, ali povećava i razinu testosterona i hormona rasta – a to su snažni hormoni koji grade mišiće i pomažu u sagorijevanju masti jer ublažavaju efekt kortizola.

8. Tijekom kardija, tijelo sagorijeva prvenstveno masti. Tako, tijelo se prilagođava i regulira enzime koji skladište masti. Tijekom treninga snage, tijelo prvenstveno sagorijeva glukozu / glikogen. Rezultat toga, tijelo se prilagođava i regulira enzime koji skladište mišićni glikogen.

9. Trening snage ima snažan i pozitivan učinak na usmjeravanje nutrijenata, više nego kardio, a to znači da se nutrijenti upućuju više prema mišićnim stanicama (gdje se koriste za gradnju ili održavanje mišićnog tkiva) a dalje od masnih stanica u kojima se mogu uskladištiti.

10. Postoje određena ,,srednja” mišićna vlakna koja mogu preuzeti svojstva ili sporih ili brzih mišićnih vlakana, ovisno o različitim modelima vježbe. Trening baziran na izdržljivosti dovodi do pretvorbe tih vlakana u spora vlakna. Trening snage pomaže u pretvorbi tih vlakana u brzozapaljiva vlakna. Bolje je imati veći broj brzih mišićnih vlakana jer se uz njihovu pomoć i veći potencijal hipertrofije poboljšava fizički izgled. To je proces koji jača i oblikuje tijelo, poboljšava metabolizam i dovodi do većeg sagorijevanja masti tijekom odmora.